Radi lakšeg pronalaženja i korišćenje datoteka one se organizuju u fascikle (direktorijume, kataloge, foldere). Fascikle služe za smeštanje, odnosno grupisanje datoteka koje pripadaju određenoj celini.
Fasciklu možemo definisati i kao strukturu koja sadrži kontrolne blokove svih datoteka koje su u njemu smeštene.
Ako ste apsolutni početnik u korišćenju računara da bi ste shvatili pojmove datoteka i fascikla predstavite sebi organizaciju dokumenata u nekoj kancelariji. U svakoj kancelariji postoji veliki broj fascikli i svaka od nih predstavlja neku celinu. Dokumenti se na osnovu sadržaja raspoređuju po fasciklama, t.j. oni koji pripadaju istoj celini stavljaju se u fasciklu zaduženu za tu celinu. Tako je i u računarima, svaka datoteka (fajl) je dokument koji na osnovu sadržaja pripada nekoj celini, a datoteke koje pripadaju istoj celini stavljaju se u istu fasciklu (folder). Drugim rečima u računarima su datoteke raspoređena na osnovu namene u logičke grupe koje se nazivaju fascikle (direktorijum, katalog, folder, eng. Folder, rus. каталог, папка, директория).
U sekundarnim memorijama (hard disk, fleš memorija...) se može uskladištiti veliki broj datoteka i radi preglednosti i lakšeg rada neophodno ih je klasificirati, organizovato (rasporediti) po grupama i napraviti od njih strukturu.
Pojmovi i pravila za organizovanje datoteka i fascikli:
Početna t.j. korena fascikla (Eng. root) je osnovni (glavni) katalog koji se napravi prilikom formatiranja diska t.j. na potpuno praznom hard disku. Početna fascikla je najviši nivo fascikli. Početna fascikla ima ime koje se sastoji od oznake diska i kose crte C:\.
Datoteke iste celine se objedinjuju u fascikle, a one se dalje mogu objedinjavati u druge fascikle.
Potfascikla je fascikla koja se nalazi unutar druge fascikle.
U jednoj fascikli mogu da se nalaze datoteke i potfascikle.
Fascikle mogu da sadrže neograničeni broj datoteka ili drugih fascikli.
Imena fasciklama se daju po istoj logici kao imena datotekama.
Struktura formirana od fascikli i potfascikli se zove stablo.
Put od korene fascikle do datoteke se zove putanja. Lepše rečeno, putanja je lista svih fascikli, počev od korene (root) pa do one u kojoj se datoteka nalazi. Između fascikli, odnosno potfascikli stavlja se znak /.
U jednom katalogu ne mogu se nalaziti potfascikle ili datoteke sa istim imenima. Potkatalozi ili datoteke sa istim imenima mogu se nalaziti u različitim katalozima.
Cela struktura od fascikli i potfascikli se naziva stablo fascikli (eng. Directory structure, rus. Структура каталогов).

Hijerarhijsko stablo fascikli
Kao što možete videti na slici stablo raste iz početne fascikle. Sadržaj diska obrazuje početna (korena) fascikla. Iz početne fascikle se može uči u fascikle prvog nivoa, a iz njih u fascikle drugog nivoa... Drugim rečina u korenoj fascikli se nalaze potfascikle prvog nivoa 3D modeli i 2D crteži, a u njima potfascikle drugog nivoa Delova, Sklopova, Delova od lima, Radionički crteži, Crteži sklopova i Arhiva crteža. U fasciklama svih nivoa pa čak i u početnoj mogu se nalaziti datoteke.
Proces pravljenja stabla fascikli ide s vrha na dole. Prvo se u korenoj fascikli prave fascikle prvog nivoa. Zatim ako je potrebno unutar ovih fascikli se prave nove potfascikle sve dok podaci ne budu raspoređeni u oliku strukture. Novi podaci se stavljaju ili u postojeće ili u nove fascikle koje se prave u hodu.