Kod frikcionih točkova obrtanje se prenosi sa jednog vratila na drugo samo trenjem (naponska veza) i stoga tu može lako nastupiti međusobno klizanje spregnutih točkova.
Ova okolnost, međutim, omogućava naročito uspešnu primenu frikcionih točkova tamo gde priključene mašine treba zaštititi od preopterećenja i udara.
Prema zadatku koji vrše, razlikuju se frikcioni prenosnici
sa stalnim prenosnim odnosom,
sa promjenljivim prenosnim odnosom i
prenosnici za naizmjenično obratnje.
Velika vrednost frikcionih točkova je u tome što su jednostavni i što za njihovu izradu nisu potrebne neke naročite mašine kao, npr., kod zupčanika. Pored toga se od frikcionih točkova grade prenosnici za kontinualno regulisanje broja obrta, što se ne može ostvariti kod drugih vrsta mehaničkih prenosnika.
Njihove osnovne mane su u tome što jako opterećuju vratila i trebaju naročito čvrsto ugrađene oslonce, što zahtevaju primjenu naročitih mehanizama za održavanje potrebnog pritiska između tela kotrljanja i što redovno imaju daleko slabiji stepen iskorišćenja nego zupčasti prenosnici. Zbog toga i primena frikcionih točkova bila je do danas ograničena uglavnom na manje snage. Izuzetak čine motorni točkovi željezničkih i drumskih vozila, gde upravo veliki prečnici frikcionih točkova omogućuju prenos velikih snaga.
Međutim, primenom savremenih frikcionih materijala velike otpornosti prema habanju i izborom podesnog oblika frikcionih površina, danas se mogu ostvariti konstrukcije i sa umerenim pritiscima na vratila. Time su se granice primene frikcionih točkova proširile i na područje većih snaga.
Frikcioni točkovi sa stalnim prenosnim odnosom. Primjenjuju se za prenos snage pri malim razmacima vratila. Suština frikcionog prenosa sastoji se u tome što se ovde, kao posledica pritiska jednog točka na drugi, javlja na dodirnoj površini otpor trenja, usljed kojeg se obrtanje prenosi sa predajnog na prijemno vratilo. Pri tom veličina obodne sile koja se prenosi zavisi od veličine pritiska Q i ne može biti veća od otpora trenja: P≤μQ.
Sl. 1
Uz predpostavku da između radnih površina nema klizanja obodne brzine oba točka moraju biti jednake:
${v}_{1}={v}_{2} \quad odnosno \quad \frac{{D}_{1} \pi {n}_{1}}{60}=\frac{{D}_{2} \pi {n}_{2}}{60}$ ili
$\frac{{n}_{1}}{{n}_{2}}=\frac{{D}_{2}}{{D}_{1}}=\frac{{R}_{2}}{{R}_{1}}$
Kako je
$\frac{{n}_{1}}{{n}_{2}}=\frac{{\omega }_{1}}{{\omega }_{2}}$
može se izraz za tzv. prenosni odnos ovako pisati
$i=\frac{{n}_{1}}{{n}_{2}}=\frac{{D}_{2}}{{D}_{1}}=\frac{{\omega }_{1}}{{\omega }_{2}}$
Prenosni odnos je, dakle, količnik brojeva obrtaja predajnog i prijemnog vratila te pokazuje da su brojevi obrtaja, kao i ugaone brzine točkova I i II u obrnutoj srazmjeri sa njihovim prečnicima.
Oblik točkova kod ovih prenosnika zavisi od međusobnog položaja predajnog i prijemnog vratila, te se tako razlikuju prenosi sa cilindričnim točkovima kod paralelnih vratila i prenosi sa koničnim točkovima kod vratila čije se ose seku.