Opšti pojmovi
Prenos energije od pogonske mašine na mašinu radilicu može da bude transmisijski, odnosno grupni, i pojedinačni.
Najstariji način prenosa snage sa pogonske (motorne) mašine preko transmisije i drugih mehaničkih prenosnika bio je uslovljen neznatnim obimom pređašnjih industrijskih pogona, kao i relativno malom snagom koju su trošile pređašnje mašine radilice, građene za male radne brzine. Pod ovakvim uslovima postavljanje zasebnih pogonskih mašina za svaku pojedinu radilicu bilo je neostvarljivo iz praktičnih razloga. Tek je primena elektromotora omogućila da se umesto složenih i skupih transmisija, koje su inače radile sa znatnim gubicima energije, primeni tzv. pojedinačni pogon.
Gubici energije pri prenosu utoliko su manji ukoliko manje elemenata ulazi u sastav datog prenosa. U ovom smislu bilo bi najbolje kad bi se motor priključio neposredno na mašinu radilicu, tj. bez ikakvih prenosnika, bilo izvan, bilo unutar same mašine. Ali se ovo ne može ostvariti kod onih savremenih mašina radilica gdje broj obrtaja treba da se reguliše u vrlo širokim granicama, kao npr. 30:1. Brojevi obrtaja koji se u ovom slučaju mogu postići regulisanjem samog elektromotora kreću se u dosta uskim granicama, obično od 3:1 do 5:1. Takve granice često ne odgovaraju ni tehničkim zahtevima ni uslovima proizvodnje. Proširenje granica regulisanja postiže se na taj način što se izmedu elektromotora i mašine radilice ugrađuju mehanički, hidraulički ili pneumatski prenosnici sa zadatkom da vrše prenos obrtnog momenta sa unapred određenim odnosima ugaonih brzina. Ovakvi se prenosnici međusobno razlikuju po snazi, brzokretnosti, granicama regulisanja i oblastima primene.
Mehanički prenosi mogu se ostvarivati na dva načina: neposredno i posredno. U prvom slučaju prenos se vrši neposrednim dodirom, kao kod frikcionih točkova, zupčanika, pužnih prenosnika. U drugom slučaju prenos se postiže primenom gipkog posrednika (kaiš, uže, lanac) koji obavija razmaknute točkove i na taj način neprekidno kruži pri njihovom obrtanju. Vratilo i točak koji saopštavaju kretanje i sa kojih se, dakle, prenosi obrtni momenat zovu se »predajnim«, a vratilo i elementi prenosa koji primaju momenat i dobijaju kretanje od predajnog vratila zovu se »prijemnim«
Frikcioni prenosnici
Zupčasti prenosnici
Cilindrični zupčanici
- Cikloidno zupčanje
- Evolventno zupčanje
- Izrada zubaca
- Zupčanici sa malim brojem zubaca
- Vrste korigovanih zupčanika
- Debljina zupca i bočni zazor
- Vrste cilindričnih zupčanika
- Materijal zupčanika
Proračun zubaca
- Statički proračun zubaca
- Zamor usljed pritiska kotrljanja
- Opterećenje vratila
Zupčanici sa kosim zupcima
- Oblik zubaca. Sile i opterećenje vratila
- Proračun zubaca
- Opšta uputstva za konstrukciju i proračun
Konični zupčanici sa ravnim zupcima
- Prenos, sile i opterećenje vratila
- Proračun zubaca
- Konični zupčanici sa kosim i krivolinijskim zupcima
- Konstrukcija i proračun zupčanika
- Proračun palaca
Ukršteni zavojni prenosnici
- Zupčanici sa zavojnim zupcima
- Pužasti prenosnici
- Proračun pužastih prenosnika
- Hidrodinamička snaga
- Reduktori
Prenosnici sa trakom, užetom, lancem
Vrste prenosa kaišem
- Vrste kaiša
- Spajanje krajeva kaiša
- Zatezanje kaiša i opterećenje vratila
- Vučna karakteristika kaiša
- Opterećenje kaiša centrifugalnom silom
- Proračun kaiša
- Zupčasti kajševi
- Proračun dužine kaiša
- Opšta uputstva za prenos kaišem
- Prenos klinastim kaišem
- Prenos čeličnom trakom
- Konstrukcioni oblici kaišnika
Prenos užetima
- Užad od kudelje
- Konstrukcioni oblici točkova za uže
- Čelična užad
Prenos lancima
- Zglavkasti lanci
- Zupčasti lanci