Paralelno kotiranje je vrsta kotiranja kod kojeg su pojedinačne kote međusobno paralelne i daju se u odnosu na jednu površinu (baza kotiranja).
Paralelno kotiranje primenjujemo kada je bitna tačnost mera od baze kotiranja a ne međusobno rastojanje.
Paralelno kotiranje kada je važna tačnost rastojanja otvora od leve čeone površine možete videti na primeru pločice sa otvorima.
Paralelno kotiranje
Ako uzmemo za primer osovinu prikazanu na slici ispod, ona se može kotirati t.j. ”obraditi” na sledeći način:
Šipka prečnika ∅50 se na desnoj strani obradi na strugu u dužini 52mm na prečnik ∅38mm,
Prečnik ∅38mm se obradi na strugu na prečnik ∅28mm u dužini 22mm i obori se ivica,
Šipka prečnika ∅50 se na levoj strani obradi na strugu u dužini 45mm na prečnik ∅45mm,
Prečnik ∅45mm se obradi na strugu na prečnik ∅32mm u dužini 30mm i obori se ivica,
Na kraju se još doda gabaritna kota t.j. kota ukupne dužine.
Paralelno kotiranje t.j. ”obrađivanje” osovine
Ako ovaj postupak obrade i kotiranja prenesemo na crtež vidimo da je osovina kotirana po sistemu paralelnog kotiranja.
Paralelno kotirana osovina
Za paralelno kotiranje je potreban veliki prostor na crtežu, tako da se ponekad paralelno kotiranje prikazuje uprošćeno kao na sledećoj slici. Kotne linije se ređaju u istom redu kao kod rednog kotiranja s tim da se prikazuje samo jedna strelica, kotni brojevi se pišu bliže strelici a baza kotiranja se označi kružićem.