Prilikom kotiranja nekog predmeta ključno je da se kote ne nanose mehanički, već na osnovu neke logike. Prilikom kotiranja nekog predmeta, potrebno je predmet dimenziono potpuno definisati, što u praksi znači da svakom geometrijskom elementu ili obliku od kog se predmet sastoji potrebno definisati veličinu i položaj. Prilikom kotiranja potrebno je voditi se principom da radnik u proizvodnji treba samo da čita i prenosi kote na predmet, a ne da mora i da ih izračunava. Da bi se ovo postiglo treba se staviti u položaj radnika t.j. osoba koja kotira treba da zamisli da on proizvodi taj predmet, pa da stavlja dimenzije koje su mu potrebne da što lakše obavi zamišljenu obradu. Ako je crtež potreban kontroli kvaliteta onda se treba staviti na mesto kontrolora i kotirati predmet na način da se što manje kota izračunava prilikom kontrole proizvoda, t.j. treba staviti kote koje su potrebne ili korisne kontroli kvaliteta.
Kada kotirate sve poglede predmeta, da bi ste proverili da li ste sve definisali, potrebno je u glavi rasčlaniti predmet na pojedinačne elemente (linije, krugove, otvore, žljebove) i proveriti da li je svakome definisana veličina i položaj. Pored ovoga proverite uvek i da li su date gabaritne kote t.j. najveće dimenzije predmeta u pravcima pružanja xyz.
Primeri kotiranja veličine na nekoliko jednostavnih geometrijskih oblika
Nekoliko jednostavnih primera kotiranja položaja
Na sledećim slikama možete videti nekoliko primera suvišnih kota koje su precrtane crvenim linijama.
Nekoliko primera suvišnih kota
Primer kotiranja krive
Nije potrebno definisati prav ugao, pošto ako drugačije nije naznačeno, nacrtani ugao je 90 stepeni. Istu kotu nije potrebno stavljati u više pogleda. Nije potrebno stavljati kote čija je veličina određena susednim kotama.
Na sledećim slikama možete videti nekoliko primera iskotiranih predmeta. Ako ste početnik, na našoj veb prezentaciji možete naći veliki broj 3D modela delova i sklopova koje možete iskoristiti da vežbate kotiranje u FreeCAD softveru (Radno okruženje Tehnički crteži (TechDraw)).
Dva primera iskotiranih predmeta
Takođe smo dali nekoliko primera dobrog i lošeg kotiranja. Ako pažljivo proučite leve primere na kojima je prikazano loše kotiranje i desne na kojima je prikazano dobro kotiranje videćete nekoliko vrsti grešaka:
sasvim promašene kote, t.j. kote stavljene mehanički bez da se razmišlja o načinu i redosledu obrade,
kotna linija je u produžetku ivice konture,
kotna linija leži na osnoj liniji,
neuredni raspored kota,
veliki broj paralelnih kota zauzima veliki prostor na crtežu i pravi ga nepreglednim,
kote spoljašnje i unutrašnje konture se mešaju na istoj strani pogleda, što čini crtež je nepreglednim
kote koje definišu položaj zračnih površina sa kojima isecamo predmet nisu date na pogledu gde se te površine vide zračno
na predmetima koji se sklapaju su iskotirane različite kote koje su uz to nebitne za sklapanje.
Primeri dobrog i lošeg kotiranja