Kod centralnog projiciranja t.j. perspektive projicirajući zraci polaze iz centra projiciranja S koji se nalazi u konačnosti.
Tačke prodora projicirajućih zrakova, postavljenih kroz sve tačke objekta, obrazuju na projekcijskoj ravni projekciju tog objekta. Kod centralnog projiciranja tu projekciju nazivamo centralnom projekcijom objekta t.j. perspektivom objekta.
Centralno projiciranje
Svi projicirajući zraci koji prolaze kroz tačke jedne linije obrazuju zajedno sa njom ravan koja se naziva projicirajuća ili zračna ravan. Ovde takođe treba upamtiti da jedna linija na projekcijskoj ravni ne predstavlja projekciju samo jedne linije već i svih drugih linija, krivih linija ili geometrijskih oblika iste širine, koji leže u toj projicirajućoj ravni.
Terminologija centralnog projiciranja
Ako na primer posmatramo fotografiju neke ulice, možemo zapaziti da ivice puta koje su u stvarnosti međusobno paralelne, na slici streme ka jednoj istoj tački na horizontu t.j. nisu paralelne. Ovo se dešava zbog toga što je fotografija u stvari centralna projekcija na ravan filma (dobijena projicirajućim zracima koji izlaze iz objektiva fotoaparata). Prema tome centralna projekcija t.j. perspektiva daje najprirodniji izgled objekta pod uslovom da se pravilno izabere centar projiciranja i položaj projekcijske ravni. Perspektiva se najčešće koristi u arhitekturi gde je potrebno slikovito (trodimenzionalno) prikazati arhitektonske objekte, da bi se odmah na početku mogao videti njihov pravi estetski izgled i uklapanje u ambijent. Pošto se pri projektovanju mašina ovakvi zahtevi ne postavljaju, u mašinstvu se koristi paralelno projiciranje koje je malo manje verno prirodnom izgledu objekta, ali je zato jednostavnije za crtanje od perspektive.
Osobine centralnog projiciranja:
projicirajući zraci se seku u jednoj tački t.j. centru projiciranja,
ista dužina se različito skraćuje ili povećava u zavisnosti od položaja projekcijske ravni u odnosu na centar projiciranja,
veličina projekcije zavisi od međusobnog položaja projekcijske ravni, predmeta projiciranja i centra projiciranja,
paralelne ivice ne zadržavaju takav odnos na projekciji t.j. crtežu,
centralno projiciranje t.j. perspektiva daje najverniju sliku predmeta u prostoru.