Navrtka može da se izradi u takvom obliku da ima na jednom kraju desni navoj, a na drugom levi. Tada je to zatezna navrtka. U sklopu sa dva zavrtnja za navarivanje, od kojih jedan ima desni a drugi levi navoj, zatezna navrtka sačinjava stezaljku.


Pomoću stezaljki se vrši regulisanje poluga, žica, čeličnih užadi i sl., kao i rasterećenje konstrukcija kao što su dimnjaci, jarboli, vagonska postolja i sl.

 

Slika 171

 

Stezaljke mogu biti izrađene kao kovani ili kao liveni delovi, a po svom obliku dele se na otvorene i zatvorene. Slika 171 predstavlja otvorenu stezaljku, koja se često primenjuje u svrhu ukrućivanja vagonskih postolja. Pri obrtanju stezaljke u jednom ili drugom smeru istovremeno se zatežu ili popuštaju krajevi poluga, pošto je jedan kraj vezan desnim, a drugi levim navojem. Stezaljke za opštu primenu izrađuju se od ugljeničnog čelika jačine 34 kp/mm2.

Stezaljka u svom srednjem delu ima prizmatičan oblik, a na krajevima cilindričan sa urezanim metričkim navojem. Površine navoja i čeone površine stezaljke treba da odgovaraju bar 13 klasi površinske hrapavosti. Stvarne mere navoja određene su granicama tolerancijskih polja: kod navrtke sa SH11, a kod poluge sa Sd11.

Stezaljke se izrađuju takođe i od bešavnih cevi. Ako služe za sporedne svrhe, tada im je materijal (Č. 0000) čelik nezagarantovanih mehaničkih osobina. Da bi se omogućila montaža i da bi se mogao proveriti relativni položaj delova koji se stežu, zatezna navrtka od bešavne cevi dobija u sredini rupu. 

Zatvorene stezaljke za jače napregnute delove izrađuju se kovanjem u kalupu od vučenog čelika kvaliteta ČV 50 ili ČV 60.

 

Slika 172

 

Po obliku stezaljka je konična na krajevima, a u sredini prizmatična. Time je omogućena montaža zatezne navrtke pomoću mašinskog ključa. Često se ovakva stezaljka probuši u sredini da bi se kroz rupu mogao ustanoviti položaj krajeva poluge.

Stezaljka je prikazana u vertikalnoj projekciji delom u preseku, a delom u izgledu. Da bi se navoj u delovima stezaljke mogao čisto izraditi, srednji deo šupljine je proširen, tako da mu je prečnik veći od prečnika poluge »d«.

Submitted by Čeh Jan on