Zavrtnji za drvo služe kako za međusobno spajanje drvenih delova, tako i za spajanje metalnih delova sa drvenim.


Standardni zavrtnji za drvo imaju oblik sličan običnom zavrtnju sa glavom i navrtkom. Glava je obično četvorougaona, a može biti i konična kao na sl. 119. U ovom posljednjem slučaju deo stabla iznad glave je prizmatičan da bi sprečio obrtanje.

 

Slika 119

 

Glava i podmetač dobijaju veće dimenzije nego kod zavrtnja za čelične konstrukcije da se tako pritisak prenese na veću površinu.

 

 

Slika 120

 

Zavrtanj za vezivanje drvene oplate uz gvozdenu konstrukciju dat je na sl. 120. Za međusobno spajanje delova drvene oplate, glava zavrtnja mora imati naročiti oblik. Ovde površina naleganja glave nije ravna, već ima isturene oštre bočne ivice koje se pri spajanju utisnu u delove oplate i na taj način utvrđuju ih u određenom položaju. Zavrtnji se nameštaju po dužini sastavaka tako da jedan krak glave dolazi u vezu s jednim elementom oplate, a drugi krak sa drugim. Tada se delovi oplate, pritezanjem navrtki, pričvrste uz gvozdenu konstrukcij.

 

Slika 121

 

Zavrtnji koji se uvrću u drvo imaju šestougaonu ili četvorougaonu glavu, sl. 121. Manji zavrtnji za drvo imaju koničnu ili poluokruglu glavu sa urezom za odvrtač. Stablo zavrtnja je jednim delom cilindrično, a većim delom konično. Zavrtnji za drvo imaju oštar navoj, samo što je ovdje ugao zavojnice mnogo veći nego kod normalnih zavrtanja. Na ovaj način između pojedinih zavojaka ostaju dosta široke glatke površine stabla. Time se osigurava mogućnost uvrtanja zavrtnja u drvo.

Kod manjih zavrtanja navoj se useče na strugu ili se izradi valjanjem u hladnom stanju. Kod zavrtanja većih dimenzija izrada navoja valjanjem vrši se u vrućem stanju. Izrađuju se od čelika jačine 34 kp/mm2, zatim od mesinga, legura aluminijuma i sl. U primenu dolaze u dve klase izrade: u gruboj i srednjoj. Površine navoja kod grube izrade moraju odgovarati najmanje 13 klasi, a sve ostale površine treba da su čiste. Zavrtnji srednjeg kvaliteta moraju imati površinu navoja i stabla bar u 10 klasi, a sve ostale površine bar u 13 klasi.

Na crtežu zavrtnji za drvo mogu da se predstave slično kao i ostali zavrtnji, tj. tako da se navoj naznači crtkanim linijama. Navoj se može takođe naznačiti i kosim linijama sa jednoličnim nagibom koji treba da odgovara zavojnici. Da se olakša uvrtanje većih zavrtanja, prethodno se u drvetu izradi rupa nešto manjeg prečnika nego što ga ima sam zavrtanj.

 

Spajanje zavrtnjima

Konstrukcioni oblici zavrtanja

 

Ceo sadržaj knjige: Elementi mašina - Inženjer Vasilije Volkov

Submitted by Čeh Jan on