Da bi smo sve tri dimenzije (x, y i z) nekog predmeta videli u pravoj dužini potrebna su dva ortogonalna projiciranja na dve uzajamno upravne projekcijske ravni.
Drugim rečima da bi se neki predmet prikazao u pravim dimenzijama treba ga posmatrati u dva uzajamno upravna pravca t.j. potreban je ortogonalni par pogleda.
Ako ste početnik da bi ste razumeli ovu veliku oblast preporučujemo vam da prvo proučite odeljak Projiciranje i vrste projiciranja koji se nalazi u kategoriji Nacrtna geometrija.
Slikovito prikazivanje predmeta u dva uzajamno upravna pravca se zove prikazivanje predmeta u ortogonalnim parovima pogleda. Ortogonalno projiciranje na parove uzajamno upravnih ravni pronašao je u Parizu 1795 godine Gaspar Monž (Gaspard Monge). Njemu u čast ortogonalni parovi pogleda se nazivaju i Monžov par pogleda.
Dobijanje ortogonalnog para pogleda
Kod slikovitog prikazivanja predmeta u jednom pogledu, sve tri dimenzije predmeta obuhvaćene su jednim pogledom (jednim projiciranjem), nedostatak je što su kod ovakvog načina prikazivanja dimenzije i oblici više ili manje deformisani.
Ako posmatramo ortogonalni triedar (ortogonalni trokrak) glavnih pravaca pružanja predmeta xyz u pravcu ose y t.j. ortogonalno na ravan xz, dimenzije u pravcima x i z se ortogonalno projiciraju pa se vide u pravoj veličini, dok treća dimenzija (y) nestaje u tački. Ako hoćemo videti i tu treću dimenziju y u pravoj veličini, projiciraćemo je ortogonalno na novu paralelnu ravan u odnosu na nju. Tu novu ravan postavićemo tako da bude paralelna ne samo sa osom y već i sa osom x (znači, upravno na z), tako da u novoj ortogonalnoj projekciji dobijamo u pravoj veličini dimenzije u pravcima x i y a dimenzije u pravcu z isčezavaju svodeći se na tačku. Dobijene projekcije t.j. poglede spreda i odozgo na crtežu postavljamo tako da se dimenzije koje se u oba pogleda vide u pravoj dužini nalaze na istim sponama.
Ortogonalni par pogleda
Na prethodnoj slici možete slikovito videti da su spone vidni zraci y-pravca viđeni u pogledu odozgo, poklopljeni sa vidnim zracima z-pravca viđenim u pogledu spreda. I jedni i drugi zraci se u suprotnim projekcijama vide u pravoj dužini t.j. kao tačke.
Jedan ortogonalni par pogleda teorijski je dovoljan za definisanje položaja svih tačaka predmeta t.j. za prikazivanje u pravoj veličini svih geometrijskih elemenata koji ne stoje iskošeno u odnosu na glavne pravce pružanja. Pošto nam je cilj da se svi geometrijski elementi (linije, uglovi, oblici...) prikažu u pravoj veličini, potrebno je ponekad i više pogleda iz različitih pravaca da bi de definisali u pravoj veličini i geometrijski elementi koji stoje iskošeno u odnosu na glavne pravce pružanja.
Posmatranje predmeta u dva međusobno upravna pravca t.j. projiciranje predmeta na dve međusobno upravne ravni, obavlja se u svesti projektanta, a gotove projekcije se crtaju na ravan crteža, naravno treba poštovati spone između pogleda. Da bi se na osnovu ortogonalnog para pogleda stvorila trodimenzionalna predstava stvarnog izgleda predmeta, potrebno je oba pogleda gledati simultano. Znači da ako gledamo pogled spreda i vidimo dimenzije samo u dva pravca, odmah treba da smo svesni da temena pogleda predstavljaju zračne projekcije dimenzija u trećem pravcu, a koliko su one dugačke vidi se u susednoj projekciji (u pogledu odozgo). Lepše rečeno, to znači da svaki ortogonalni pogled treba razmatrati, ne kao ravnu 2D sliku, već kao trodimenzionalni (stvarni) predmet kojem se treća dimenzija pruža baš u pravcu gledanja. Praksom ljudi nauče da crtaju i čitaju ovaj „grafički jezik“, tako da crtanje i čitanje predmeta na osnovu ortogonalnih parova pogleda postaje potpuno jasno i logično.
Ovo je važilo dok su se pogledi crtali ručno ili pomoću 2D CAD softvera. Ako se prvo u 3D CAD softveru nacrta 3D model nekog predmeta, onda se ortogonalni pogledi tog predmeta generišu automatski u posebnom modulu 3D CAD softvera koji je zadužen za crtanje tehničkih crteža. Drugim rečima danas onaj ko pravi tehničke crteže treba samo da odredi koje ortogonalne poglede hoće da prikaže na crtežu a 3D CAD program ih automatski generiše.