PREDGOVOR
Udžbenik elementarne geometrije od A. P. Kiseljeva bio je dugi niz godina u najširoj upotrebi u srednjoj školi. Njegove osobine su: jednostavnost i jasnoća jezika, kao i pristupačnost razumevanju učenika srednjih škola
U vezi sa preradom udžbenika i njegovim prilagođavanjem sadašnjem programu srednjih škola, izvršene su mnogobrojne izmene i dopune u cilju da se pojedina pitanja, rasvetle, a po koji put i da se postave na širu osnovu. U pitanjima pak principijelnog karaktera učinjene su u piščevu tekstu bitne izmene. U prvom delu knjige (planimetrija) najvažnije izmene su sledeće: u izlaganju pitanja o merenju duži uvedeni su beskrajni decimalni razlomci; teorija sličnosti dovedena je u vezu sa opštim zadatkom sličnog pretvaranja; izlaganje pitanja o merenju obima kružne linije postavljeno je na višu naučnu osnovu; utanačeno je i ujedno nešto uprošćeno i izlaganje teorije o merenju površine; podvučeno je značenje pojedinih teorema u opštem tečaju geometrije; data su dopunska uputstva za rešavanje pojedinih težih zadataka; metode rešavanja konstruktivnih zadataka koje je pisac dao kao prilog na kraju svoga udžbenika, raspoređene su, sa potrebnim izmenama, na odgovarajućim mestima knjige, da bi đaci bili u mogućnosti da se upoznaju sa njima i da se njima koriste u toku samog izlaganja gradiva; izbačen je izvestan broj računskih zadataka, naime izostavljeni su zadaci koji imaju malu teorisku i praktičnu vrednost; potpuno je izostavljena glava o „razmerama i srazmerama“, čija je sadržina sa savremenog gledišta potpuno zastarela.
Sem toga, dao sam sledeće dopune u prvom delu knjige: 1) o simetriji slika (osnoj i centričnoj str. 37 i str. 84—86), 2) o sličnom pretvaranju slika, perspektivnom položaju mnogouglova i o sličnosti krugova (str. 173– 178), 3) o granici reda brojeva i promenljive veličine (str. 227 – 231).
Pri preradi udžbenika pazio sam na što tačnije izlaganje gradiva i što potpunije objašnjenje pojedinih pitanja, kao i da što više istaknem osnovne geometrijske ideje o kretanju, o simetriji, o sličnosti, o geometrijskom pretvaranju, ukoliko mi je to dopuštao okvir piščeva teksta i veličina same knjige. Sem toga trudio sam se pri preradi teksta da sačuvam piščev stil, da se ne bi za učenike pojavile teškoće pri upotrebi ovog udžbenika.
N. Glagoljev
28. Februara 1938. godine
Vereja