Tema istorije razvoja CAD programa ne bi bila zaokružena ako ne bi spomenuo i neke pravce u kojima će se CAD softveri razvijati u budućnosti.
Pročitao sam neka mišljenja na ovu temu i koliko vidim svi se slažu da revolucionarnih noviteta neće biti u skorije vreme. Većina alata koje inžinjeri koriste u svom radu su već davno ugrađeni u CAD sisteme i zadnjih 10-20 godina većina novih stvari se ne tiču samog modeliranja, već prodaje. Ovo se tiče ne samo CAD softvera već svih CAx tehnologija.
Kao glavni budući pravci razvoja CAD softvera se spominju:
Personalizacija – Većina proizvođača CAD softvera je prilično zaokružila svoja rešenja i otprilike svi imaju slične mogućnosti. Kompanijama je bio cilj da u softvere stave što više funkcija, ne bi li njime obuhvatili što više mušterija. Prilikom kupovine kompanije nude unapred spremljene pakete koji su tako napravljeni da pored funkcija koje trebate, uvek kupite i gomilu nepotrebnih mogućnosti koje onda nikad u firmi ne koristite. Velikom broju korisnika treba samo deo mogućnosti nekog modula koji je unutar nekog paketa, a njemu se nudi ne samo ceo modul već i kompletni dodatni moduli koji mu uopšte nisu potrebni. Logično je da u budućnosti kompanije naprave svoje proizvode sposobnim da se brzo prilagode svakom korisniku tj. da korisnik može brzo konfigurisati i prilagoditi program i njegove mogućnosti svojim potrebama. Iskreno, nekako ne verujem da će se mnogo odmaći u ovom pravcu razvoja, to je isto kao da nam dozvole da na kablovskoj biramo i plaćamo samo kanale koje želimo i gledamo, a to se baš i ne događa.
Saradnja u oblaku (Cloud collaboration) – Tehnologija oblaka je omogućila veoma laku i brzu saradnju preko interneta svih učenika, ali i dalje postoji problem da na jednom projektu ne mogu da rade više timova istovremeno. Velika je verovatnoća da će u bliskoj buduđnosti više korisnika biti u mogućnosti da rade na istom modelu i da će se sve promene koje naprave u realnom vremenu usklađivati između njihovih računara.
Standardne baze podataka – jedna od velikih promena se može desiti ako proizvođači CAD sistema počnu da koriste standardne baze podataka za skladištenje inženjerskih podataka (geometrijski elementi, opis materijala, kote, 3D modeli, opis materijala, tipske oblike itd.) a ne datoteke. Rezultat toga, će biti strukturiraniji podaci sa kojima će biti mnogo lakše upravljati nego sada.
Virtuelna realnost (Virtual reality) i Proširena realnost (Augmented reality) - Ove dve tehnologije će oživeti 3D modele i omogućiće konstruktorima da vide svoje kreacije skoro kao u raealnosti. Arhitekte će moći da hodaju kroz svoje modele što će im omogućiti veoma kvalitetne povratne informacije koje će uticati na donošenje odluka i otklanjanje grešaka. Konstruktori automobila će moći simulirati vidljivost iz vozačevog sedišta, stručnjaci za ergonomiju će moći da testiraju proizvode skoro kao u realnosti… Današnje tehnologije omogućavaju veliki broj testiranja i provera na digitalnim modelima, ali 3D modeli proizvoda i dalje imaju greške koje se vide tek kad se napravi prototip. Verovatno će u budućnosti virtuelna realnost omogućiti razvoj novog proizvoda koji će u potpunosti izbaciti potrebu za prototipovima.
- Vestacka inteligencija i mašinsko učenje – Velika je verovatnoća da će razvojem veštačke inteligencije ona polako ulaziti i u CAD softvere. Softveri će polako postajati sve pametniji, intuitivniji i efikasniji. U početku će veštačka inteligencija vršiti automatizaciju raznih lakših zadataka koji se ponavljaju, učiti na osnovu naših koraka, prepoznavati greške i otklanjati ih, pretpostavljati naše sledeće korake i na osnovu njih predlagati moguće varijante, vršiti optimizaciju, samostalne proračune i simulacije i tome sl. Po priči onih koji stvaraju veštačku inteligenciju, ona će osloboditi inženjere dosadnog posla i omogućiće im da se posvete kreativnijim poslovima. To će verovatno važiti za 20% inženjera, šta će biti sa ostalih 80%, videćemo. Vremenom će sigurno biti glavni cilj firmi koje implementiraju veštački inteligenciju u CAD softvere mogućnost da ona počne da stvora jedinstvene konstrukcije bez upliva ljudi, a posle toga i dostizanje kreativnosti - ma šta to bilo u konstruisanju. Čemu je to sve potrebno ne znam, ali sigurno znam da kad se to bude bilo desilo, možemo se pozdraviti sa svetom koji sada poznajemo. Mislim da će se prvo pojaviti CAD softveri koji imaju ugrađene mogućnosti za mašinsko učenje i oni će veoma brzo savladati izradu tehničkih crteža, jednostavne CAE i CAM simulacije... Pre nego što se pojave CAD sistemi sa veštačkom inteligencijom pojaviće se veštačka inteligencija u oružiju, kamionima, traktorima, medicini i sl. što će desetine miliona ljudi na planeti ostaviti bez posla, a to će izazvati veliku nestabilnost u društvima koja će ko zna kako uticati na planetu. Videćemo.
Kako su krajem 20. veka CAD sistemi ostavili bez posla većinu ljudi koji su pravili tehničke crteže, tako će veštačka inteligencija u 3D CAD sistemima ostaviti bez posla većinu projektanata i konstruktora.
Besplatni CAx softveri – Besplatni CAx softveri će postajati sve kvalitetniji i verovatno će igrati sve značajniju ulogu na tržištu. Danas su oni tek u povoju, ali vremenom kako se budu razvijali, njihove mogućnosti će sve više parirati komercijalnim softverima.
Napomena: Ovo pišem u jesen 2023. i kad vidim šta se trenutno danas događa u svetu, vrlo je moguće da će CAx tehnologije u bliskoj budućnosti biti zamenjene sekirom i to verovatno kamenom.
Ovaj tekst sam pregledao početkom 2026. i sve više se slažem sa prethodnom rečenicom :-)
Istorija CAD softvera: