Uloženi resursi u istraživanje i razvoj su počeli davati rezultate tako da su se tokom 60. u velikim kompanijama pojavili prvi računari, softveri (CAD sistemi) i mašine (RNU mašine) namenjeni za automatizaciju procesa razvoja novih proizvoda i proizvodnje.
Predstavnici prve generacije CAD sistema su bili ograničenih kapaciteta i služili su samo za crtanje tehničkih crteža. To su bili monohromatski grafički terminali koji su mogli samo modelirati 2D geometriju i manipulisati njome. Svrha ovih CAD sistema je u početku bila da zamene crtaću tablu tj. da oslobode inženjere velikog broja koraka koji se ponavljaju prilikom pravljenja crteža. Ovako uska primena prvih CAD sistema ne treba da čudi pošto su oni u to vreme bili sposobni samo da crtaju jednostavne oblike pomoću linija i kružnica.
Pojava DAC-1 i Sketchpad CAD sistema su dokazali da je moguće koristiti računar i CAD sistem za automatizaciju izrade tehničkih crteža. Pomoću grafičkog interfejsa CAD sistema i optičke olovke korisnik je mogao crtati, pomerati i modifikovati geometrijske elemente na ekranu. Grafički interfejs je omogućio da se programi vizuelno kontrolišu, što je kasnije veoma uticalo na razvoj ne samo kompjuterske grafike, već i na razvoj operativnih sistema i softvera.
Računar UNIVAC
U to vreme veliko ograničenje u razvoju CAD sistema je bio hardver jer je bio izuzetno skup, slabih performansi, a trošio je za današnje vreme neverovatne količine električne energije. Osim univerziteta pristup računarima su imale samo najveće i najbogatije kompanije iz vojne tj. avio i auto industrije. Uložen novac u istraživanje i razvoj CAD sistema se ovim kompanijama počeo isplaćivati tokom 1960., kada su počele predstavljati svoje CAD sisteme i polako ih implementirati u svoje kompanije. Tako je McDonnell-Douglas razvio sistem CADD (1966), Ford je razvio sistem PDGS (1967), Lockheed je razvio CADAM (1967)…
CAD sistemi nastali tokom prve polovine 60. su bili 2D CAD sistemi i njihova uloga je bila automatizacija izrade tehničkih crteža. Kasnije su se polako počeli pojavljivati površinski 3D CAD modelari i oni su trebali automatizovati proizvodnju delova složenog oblika koji se sreću u auto i avio industriji.
Pored velikih kompaniji, doprinos razvoju CAD sistema su dali i univerziteti. Ovde treba prvo spomenuti Matematičku laboratoriju univerziteta MIT (Massachusetts Institute of Technology - Mathematical Laboratory (now the Department of Computer Science)) i računarsku laboratoriju na Kembridž univerzitetu (Cambridge University's Computing Laboratory). Takođe treba spomenuti i francuske naučnike Pierr Bezier i Paul de Casteljau koji su u to vreme razvili matematičke metode koje su kasnije omogućili u CAD sistemima modeliranje složenih 3D kriva i površi. Radovi ova dva naučnika su dali osnovu CAD sistema namenjenih za modeliranje i NU obradu složenih površina koje se pojavljuju u proizvodnji aviona i automobila.
Vođe timova i njihovi saradnici koji su tokom 60. dali najveći doprinos nastanku prvih CAD sistema su kasnije osnovali svoje privatne firme i one su odigrale veoma bitnu ulogu u daljem razvoju ovih sistema tokom 70. i 80. Ovde treba spomenuti ljude kao što su Dr. Patrick J. Hanratty, Ivan Sutherland, Ed Catmull…
Većina CAD sistema koji su nastali tokom 60. nisu bili komercijalni. Sistemi nastali na univerzitetima su se koristili za istraživanja, a sistemi nastali u velikim kompanijama su se koristili samo unutar njih. Prvi komercijalni sistem je nastao polovinom 60., zvao se Digigraphics i razvila ga je firma Control Data Corporation.
Značaj 60-ih godina je ogroman za razvoj CAD sistema ne samo zbog nastanka prvih CAD softvera, već i zbog uticaja koji su ovi softveri imali na razvoj hardvera. Polako su počeli da nastaju komercijalni računari koji su bili sposobni da odgovore zahtevima ovih složenih programa. Veliko interesovanje i uložen novac u računare i računarsku grafiku uzrokovali su brz razvoj CAD industrije, a samim tim i nastanak firmi čija je delatnost bila samo razvoj i prodaja CAD sistema. Krajem 60. polako nastaju komercijalne firme koje će tokom 70. i 80. polako istisnuti velike korporacije iz avio i auto industrije i početi vladati CAD tržištem. Ovde bi spomenuo firme poput Applicon, Auto-trol, Computervision, Evans & Sutherland, SDRC (Structural Dynamics Research Corp.), United Computing...
Istorija CAD softvera: