36. Jedna trouglova strana se često zove osnovica; tada se teme naspram osnovice zove vrh, a normala, spuštena iz vrha na osnovicu ili na njen produžetak - trouglova visina.
Ako se, na primer, u △ABC (sl. 39 i 39a) za osnovicu uzme strana AC, onda će B biti vrh a BD visina.

U ravnokrakom trouglu za osnovicu se obično uzima nejednaka strana; tada će trouglov vrh biti teme ugla koga grade jednake strane.
Duž BE (sl. 39 i 39a) koja spaja teme ma koga ugla sa sredinom suprotne strane zove se srednja linija (mediana).
Duž BF (sl. 39) koja polovi ugao B zove se simetrala ugla ili bisektrisa (simetrala ugla se uopšte ne podudara ni sa srednjom linijom, ni s visinom). Iz temena svakog ugla u trouglu može da se spusti normala na suprotnu stranu ili na njeno produženje. Prema tome, svaki trougao ima tri visine.
Teme svakog ugla u trouglu može da se spoji sa sredinom suprotne strane; znači, svaki trougao ima tri srednje linije. Isto tako je jasno da svaki trougao ima tri simetrale ugla.